Siguran kutak
Siguran kutak
Siguran kutak
Siguran kutak
Mjesto suza, smijeha, promišljanja i slobode.
Mjesto suza, smijeha, promišljanja i slobode.
Mjesto suza, smijeha, promišljanja i slobode.
Mjesto suza, smijeha, promišljanja i slobode.
Mjesto suza, smijeha, promišljanja i slobode.
Sto je realitetna terapija?
Sto je realitetna terapija?
Sto je realitetna terapija?
Sto je realitetna terapija?
Sto je realitetna terapija?
U realitetnoj terapiji terapeut dijeli s klijentom svoje razumijevanje ponašanja i psihosocijalnih teškoća. Klijent uz terapeuta ima mogućnost drugačije razumjeti svoju situaciju, osvijestiti da postoje drugačiji pogledi i u svjetlu novog razumijevanja može mijenjati svoje ponašanje. Taj se pristup temelji na razumijevanju da smo motivirani iznutra i da je naše ponašanje uvijek namjensko, što znači da u svakom trenutku pokušavamo dovesti svoj život „u red“, no način na koji to činimo sukobljava se sa našim drugim potrebama koje imamo u isto vrijeme.
U realitetnoj terapiji terapeut dijeli s klijentom svoje razumijevanje ponašanja i psihosocijalnih teškoća. Klijent uz terapeuta ima mogućnost drugačije razumjeti svoju situaciju, osvijestiti da postoje drugačiji pogledi i u svjetlu novog razumijevanja može mijenjati svoje ponašanje. Taj se pristup temelji na razumijevanju da smo motivirani iznutra i da je naše ponašanje uvijek namjensko, što znači da u svakom trenutku pokušavamo dovesti svoj život „u red“, no način na koji to činimo sukobljava se sa našim drugim potrebama koje imamo u isto vrijeme.
U realitetnoj terapiji terapeut dijeli s klijentom svoje razumijevanje ponašanja i psihosocijalnih teškoća. Klijent uz terapeuta ima mogućnost drugačije razumjeti svoju situaciju, osvijestiti da postoje drugačiji pogledi i u svjetlu novog razumijevanja može mijenjati svoje ponašanje. Taj se pristup temelji na razumijevanju da smo motivirani iznutra i da je naše ponašanje uvijek namjensko, što znači da u svakom trenutku pokušavamo dovesti svoj život „u red“, no način na koji to činimo sukobljava se sa našim drugim potrebama koje imamo u isto vrijeme.
U realitetnoj terapiji terapeut dijeli s klijentom svoje razumijevanje ponašanja i psihosocijalnih teškoća. Klijent uz terapeuta ima mogućnost drugačije razumjeti svoju situaciju, osvijestiti da postoje drugačiji pogledi i u svjetlu novog razumijevanja može mijenjati svoje ponašanje. Taj se pristup temelji na razumijevanju da smo motivirani iznutra i da je naše ponašanje uvijek namjensko, što znači da u svakom trenutku pokušavamo dovesti svoj život „u red“, no način na koji to činimo sukobljava se sa našim drugim potrebama koje imamo u isto vrijeme.
U realitetnoj terapiji terapeut dijeli s klijentom svoje razumijevanje ponašanja i psihosocijalnih teškoća. Klijent uz terapeuta ima mogućnost drugačije razumjeti svoju situaciju, osvijestiti da postoje drugačiji pogledi i u svjetlu novog razumijevanja može mijenjati svoje ponašanje. Taj se pristup temelji na razumijevanju da smo motivirani iznutra i da je naše ponašanje uvijek namjensko, što znači da u svakom trenutku pokušavamo dovesti svoj život „u red“, no način na koji to činimo sukobljava se sa našim drugim potrebama koje imamo u isto vrijeme.
O kojim je potrebama riječ?
O kojim je potrebama riječ?
O kojim je potrebama riječ?
Svatko od nas ima svoju unutarnju motivaciju koju pokreće pet urođenih potreba. Osim one osnovne za preživljavanjem, tu su i potreba za ljubavlju i pripadanjem, za moći (što uključuje samopoštovanje, samoostvarenje...), za slobodom (slobodnim izborima) te za zabavom (što uključuje učenje i stvaralaštvo). Iako možemo odgoditi neke potrebe u nekom trenutku, za naše mentalno zdravlje one moraju biti zadovoljene. Potrebe imamo svi, ali načini na koje ih zadovoljavamo jedinstveni su za svakoga od nas. Smatram da je ljepota ljudskog bića upravo u toj jedinstvenosti, jer iako svi imamo iste potrebe zadovoljavamo ih na različite načine. Primjerice, netko će svoju potrebu za zabavom zadovoljiti odlazeći na ples, dok će netko drugi svoje slobodno vrijeme rado provesti gledajući film ili izrađujući nešto kreativno. Ipak, društvena smo bića i potrebni su nam drugi da bismo bili zadovoljni i da bismo mogli zadovoljiti svoje potrebe.
Upravo se tu često krije razlog dolazaka klijenata na terapiju. Potrebna im je pomoć da uz terapeuta pronađu način da se usklade uz svoje bližnje, bilo u partnerskom odnosu, obiteljskom ili profesionalnom.
U terapijskom procesu klijent može prepoznati i usvojiti novi pogled na sebe, svoje okolnosti, prošlost, budućnost i odnose s bližnjima i uskladiti se sa svime time na nov način te postići unutarnju ravnotežu. Taj se proces temelji na Teoriji izbora koju je ustanovio William Glasser prije 60-ak godina, a sama se realitetna terapija u ovom dijelu Europe provodi gotovo 45 godina. Edukacija koju provode Europski institut za realitetnu terapiju u Kranju (EIRT) i Hrvatska udruga za realitetnu terapiju službeno je priznalo kao psihoterapijsku metodu Europsko udruženje za psihoterapiju (European Association for Psychotherapy), što znači da da diploma koju izdaje EIRT vrijedi za čitavu Europu.
Svatko od nas ima svoju unutarnju motivaciju koju pokreće pet urođenih potreba. Osim one osnovne za preživljavanjem, tu su i potreba za ljubavlju i pripadanjem, za moći (što uključuje samopoštovanje, samoostvarenje...), za slobodom (slobodnim izborima) te za zabavom (što uključuje učenje i stvaralaštvo). Iako možemo odgoditi neke potrebe u nekom trenutku, za naše mentalno zdravlje one moraju biti zadovoljene. Potrebe imamo svi, ali načini na koje ih zadovoljavamo jedinstveni su za svakoga od nas. Smatram da je ljepota ljudskog bića upravo u toj jedinstvenosti, jer iako svi imamo iste potrebe zadovoljavamo ih na različite načine. Primjerice, netko će svoju potrebu za zabavom zadovoljiti odlazeći na ples, dok će netko drugi svoje slobodno vrijeme rado provesti gledajući film ili izrađujući nešto kreativno. Ipak, društvena smo bića i potrebni su nam drugi da bismo bili zadovoljni i da bismo mogli zadovoljiti svoje potrebe.
Upravo se tu često krije razlog dolazaka klijenata na terapiju. Potrebna im je pomoć da uz terapeuta pronađu način da se usklade uz svoje bližnje, bilo u partnerskom odnosu, obiteljskom ili profesionalnom.
U terapijskom procesu klijent može prepoznati i usvojiti novi pogled na sebe, svoje okolnosti, prošlost, budućnost i odnose s bližnjima i uskladiti se sa svime time na nov način te postići unutarnju ravnotežu. Taj se proces temelji na Teoriji izbora koju je ustanovio William Glasser prije 60-ak godina, a sama se realitetna terapija u ovom dijelu Europe provodi gotovo 45 godina. Edukacija koju provode Europski institut za realitetnu terapiju u Kranju (EIRT) i Hrvatska udruga za realitetnu terapiju službeno je priznalo kao psihoterapijsku metodu Europsko udruženje za psihoterapiju (European Association for Psychotherapy), što znači da da diploma koju izdaje EIRT vrijedi za čitavu Europu.
Svatko od nas ima svoju unutarnju motivaciju koju pokreće pet urođenih potreba. Osim one osnovne za preživljavanjem, tu su i potreba za ljubavlju i pripadanjem, za moći (što uključuje samopoštovanje, samoostvarenje...), za slobodom (slobodnim izborima) te za zabavom (što uključuje učenje i stvaralaštvo). Iako možemo odgoditi neke potrebe u nekom trenutku, za naše mentalno zdravlje one moraju biti zadovoljene. Potrebe imamo svi, ali načini na koje ih zadovoljavamo jedinstveni su za svakoga od nas. Smatram da je ljepota ljudskog bića upravo u toj jedinstvenosti, jer iako svi imamo iste potrebe zadovoljavamo ih na različite načine. Primjerice, netko će svoju potrebu za zabavom zadovoljiti odlazeći na ples, dok će netko drugi svoje slobodno vrijeme rado provesti gledajući film ili izrađujući nešto kreativno. Ipak, društvena smo bića i potrebni su nam drugi da bismo bili zadovoljni i da bismo mogli zadovoljiti svoje potrebe.
Upravo se tu često krije razlog dolazaka klijenata na terapiju. Potrebna im je pomoć da uz terapeuta pronađu način da se usklade uz svoje bližnje, bilo u partnerskom odnosu, obiteljskom ili profesionalnom.
U terapijskom procesu klijent može prepoznati i usvojiti novi pogled na sebe, svoje okolnosti, prošlost, budućnost i odnose s bližnjima i uskladiti se sa svime time na nov način te postići unutarnju ravnotežu. Taj se proces temelji na Teoriji izbora koju je ustanovio William Glasser prije 60-ak godina, a sama se realitetna terapija u ovom dijelu Europe provodi gotovo 45 godina. Edukacija koju provode Europski institut za realitetnu terapiju u Kranju (EIRT) i Hrvatska udruga za realitetnu terapiju službeno je priznalo kao psihoterapijsku metodu Europsko udruženje za psihoterapiju (European Association for Psychotherapy), što znači da da diploma koju izdaje EIRT vrijedi za čitavu Europu.
O kojim je potrebama riječ?
Svatko od nas ima svoju unutarnju motivaciju koju pokreće pet urođenih potreba. Osim one osnovne za preživljavanjem, tu su i potreba za ljubavlju i pripadanjem, za moći (što uključuje samopoštovanje, samoostvarenje...), za slobodom (slobodnim izborima) te za zabavom (što uključuje učenje i stvaralaštvo). Iako možemo odgoditi neke potrebe u nekom trenutku, za naše mentalno zdravlje one moraju biti zadovoljene. Potrebe imamo svi, ali načini na koje ih zadovoljavamo jedinstveni su za svakoga od nas. Smatram da je ljepota ljudskog bića upravo u toj jedinstvenosti, jer iako svi imamo iste potrebe zadovoljavamo ih na različite načine. Primjerice, netko će svoju potrebu za zabavom zadovoljiti odlazeći na ples, dok će netko drugi svoje slobodno vrijeme rado provesti gledajući film ili izrađujući nešto kreativno. Ipak, društvena smo bića i potrebni su nam drugi da bismo bili zadovoljni i da bismo mogli zadovoljiti svoje potrebe.
Upravo se tu često krije razlog dolazaka klijenata na terapiju. Potrebna im je pomoć da uz terapeuta pronađu način da se usklade uz svoje bližnje, bilo u partnerskom odnosu, obiteljskom ili profesionalnom.
U terapijskom procesu klijent može prepoznati i usvojiti novi pogled na sebe, svoje okolnosti, prošlost, budućnost i odnose s bližnjima i uskladiti se sa svime time na nov način te postići unutarnju ravnotežu. Taj se proces temelji na Teoriji izbora koju je ustanovio William Glasser prije 60-ak godina, a sama se realitetna terapija u ovom dijelu Europe provodi gotovo 45 godina. Edukacija koju provode Europski institut za realitetnu terapiju u Kranju (EIRT) i Hrvatska udruga za realitetnu terapiju službeno je priznalo kao psihoterapijsku metodu Europsko udruženje za psihoterapiju (European Association for Psychotherapy), što znači da da diploma koju izdaje EIRT vrijedi za čitavu Europu.
